Novosti i događanja
U sklopu manifestacije Dana europske baštine, koji se održavaju pod vodstvom Vijeća Europe i Europske komisije, u dominikanskom samostanu sv. Petra Mučenika u Starom Gradu na Hvaru u petak 16. rujna 2022. spomenuta je 450. obljetnica smrti Petra Hektorovića uz misu i predavanje pod nazivom „Putniče koji znaš čim se raj dobiva...“ Predavanje su u zajedništvu organizirali Konzervatorski odjel u Splitu i starogradski dominikanski samostan. Starješina samostana fr. Ante Kazoti kao domaćin je pozdravio sve okupljene istaknuvši važnost značajnoga jubileja 450. obljetnice smrti Petra Hektorovića te njegovu usku povezanost sa samim samostanom u nadi da će se održanim predavanjem pridonijeti boljem razumijevanju vrijednosti koju baštini starogradski samostan na nacionalnoj razini. Starješina je osobito apostrofirao stručne predavače, posebice pročelnika Konzervatorskog odjela u Splitu doc. dr. sc. Radoslava Bužančića te predavača iz Dubrovnika struč. spec. ing. aedif. Marija Obuljena, predsjednika Društva građevinskih inženjera iz Dubrovnika.
Doc. Bužančić govorio je o tome kako su se u splitskom Konzervatorskom odjelu cijelo ljeto bavili hvarskim Starim Gradom, kako su radili na velikom projektu pomoću kojeg bi se trebalo iščitati i bolje razumjeti korijene jednoga od najstarijih gradova na hrvatskom tlu. Ističući veoma važno značenje samostana sv. Petra Mučenika o kojem se u hrvatskoj javnosti premalo zna, doc. Bužančić je govorio o vrijednom vinogradu koji je Petar Hektorović osobno darovao dominikanskom samostanu, a koji i danas postoji u sklopu samostanskog kompleksa. Objasnio je ulogu Petra Hektorovića i kao velikoga hrvatskog književnika, jednog od otaca stvaranja hrvatske nacije rekavši da je Hektorović bio i arhitekt, čovjek koji je svojim arhitektonskim djelom ostavio važno zdanje djelo koje može biti upisano u listu svjetske kulturne baštine. Pritom je mislio na građevinu Tvrdalj, najznačajniju građevinu Staroga Grada koju je Hektorović gradio tijekom cijelog svojeg života, projektiravši ga i nadzirući izgradnju.
Mario Obuljen održao je predavanje navodeći kronološki slijed izgradnje Tvrdalja te je detaljno govorio o značenju i povijesti toga zdanja. Prezentirao je i druge poveznice Petra Hektorovića s Dubrovnikom i dubrovačkim književnim krugom. Misno slavlje uoči predavanja predvodio je samostanski starješina fr. Ante Kazoti.
Znanstveno-stručni kolokvij o 450. obljetnici smrti Petra Hektoroviča "PUTNIČE KOJI ZNAŠ ČIME SE RAJ DOBIVA ..."
16.09.2022 u 19:00
Reportaža o Dominikanskom Samostanu Svetog Petra Mučenika u emisiji Pozitivno HRT:
https://www.facebook.com/106789728770503/videos/637582727205318
Korizma na škoju u emisiji Pozitivno HRT-a:
https://www.facebook.com/106789728770503/videos/554377092903768
Upriličena je izložba kaširanih i uokvirenim psalama i hvalospjeva pisanih goticom sa bogatim inicijalima – radovi Emila Faldića. Uz radove gospodina Faldića izložen su stara izdanja Biblije koji se čuvaju u biblioteci pisane hebrejskim pismom, goticom i latinskim pismom.
Izložba je otvorena na Cvjetnicu i trajati će do Malog uskrsa. Izložbu su otvorili starješina samostana fra Mario Marinov i autor izložbe gosp, Emil Faldić. Fra Mario je dao kratki osvrt povijesti pisma do Gutenberga i od Gutenberga do naših dana. Naglasio je kako je s pronalaskom pisma započeo razvoj čovječanstva na području pismenosti. Gutenbergovim izumom tipografije tj. stroja za pisanje 1455. godine, stvoreni su preduvjeti širokog opismenjavanja, a samim time i svakog drugog znanja i sveopće kulture.
Do Gutenberga su knjige pisane rukom i bile su vrlo rijetke i skupe, neke od njih, posebno za potrebe u crkvenoj liturgiji kao antifonari, graduali, časoslovi, misali, a i neki važni rukopisi, bili su ukrašavani inicijalima, minijaturama i iluminacijama. Danas se te knjige i rukopisi čuvaju kao veliko kulturno blago i vrlo važna umjetnička djela i ne samo umjetnička. Mukotrpan je to bio posao što su ga uglavnom obavljali redovnici i vješti pisari.
Zatim je autor radova i izložbe Emil Faldić govorio o svom radu, kako je došao do toga da se dao na ovaj rad koji zahtjeva mnogo strpljivosti, mnogo vremena i pažnje. Jednostavno privukla me ljepota starog načina pisanja i ukrašavanja teksta. Ta ljepota probudila je u meni ljubav, a ljubav je rezultirala ovim radovima koji su ovdje izloženi.
Ove godine dominikanci slave 800. godišnjicu osnutka dominikanskog reda. Svaki samostan u našoj Privinciji obilježiti će ovu veliku proslavu na način kako najbolje znaju i umiju. . Kako ove godine Stari Grad slavi svoju veliku proslavu - 2400 godina osutka Staroga Grada i meni je to bio poticaj da proslava 800. obljetnice osnutka našega Reda bude na visokoj razini i s naše strane doprinos proslavi jubileja Staroga Grada.
Kako ove godine i ja slavim 50. godišnjicu svećeničkog života i rada, proslavi osnutka Reda pridružio i proslavu svog zlatnog jubileja. U sklopu svoje proslave izdao sam knjigu MOJ ZLATNI JUBILEJ koja je bila predstavljena u Primoštenu u organizaciji Matice hrvatske u Primoštenu.
Grupa od 17 ljubitelja fotografije iz Norveške bili su pet dana u našem samostanu gdje su održali svoju foto radionicu. Bili su vrlo zadovoljni ambijentom, smještajem i uvjetima za rad.
Nama je ovo prvo iskustvo sa ovako organiziranom grupom. S naše im je strane upriličeno jedno predavanje o Hrvatskoj i jedno o našem Redu i ovom samostanu.